Sveta Arhijerejska Liturgija u Isakovu – Moravska Dolina

Dana 18 avgusta u rumunskoj pravoslavnoj crkvi, koja nosi ime Sv. mučenika Montanusa i Maxime u Isakovu služena je Sv. Arhijerejska Liturgija od strane Preosvećenog Oca Dr. Daniila, Episkopa Dakije Feliks (Rumuna/Vlaha iz Srbije) zajedno sa Ocem Bojanom Aleksandrovićem protojerejem Priobalne Dakije, Ocem Teodorom Mikljom parohom uzdinskim, Ocem Petrom Maranom parohom seleuškim, Ocem Emanuelom Tapalagom parohom snmihaiskim (Lokve) i bratom Jel Buobu Luiem ipodjakonom parohije za Horreum Margi i Isakovo. Službi je prisustvovalo više desetina vernika od kojih su se mnogi pričestili.



Jedan novi zapis u Timoku

Dana 9 avgusta osvećen je jedan novi zapis u selu Gornjane, opština Bor – Timočka Dolina. Ovaj zapis je podignut na placu koji je poklonjen Rumunskoj Pravoslavnoj Crkvi – gornjanskoj parohiji od strane familije Nenada Lapadatovića iz ovog sela. Službu osvećenja je izvršio Otac Bojan Aleksandrović, protojerej Priobalne Dakije.


Posle više od 150 godina, prvo krštenje na rumunskom (takozvanom vlaškom) jeziku

U nedelju 1. avgusta 2010. godine otac Bojan Aleksandrović, protojerej Priobalne Dakije obavio je Svetu Tajnu krštenja na rumunskom (takozvanom vlaškom) jeziku, prvi put posle više od 150 godina u rumunskom (tzv. vlaškom) selu Podgorac, opština Boljevac. Novokrštenom duhovnom sinu Svete Crkve naših predaka je bilo dato ime Darius.


Četvrti festival “Rumunsko igranje” u Žitkovici

U selu Žitkovica, opština Golubac održana je juče, 10 jula, četvrta edicija festivala “Rumunsko igranje”. Na početku je bio odslužen parastos vojnicima iz ovog sela koji su poginuli u ratovima za slobodu. Parastos su služili otac Bojan Aleksandrović protojerej Priobalne Dakije (Srbija), otac Blaž Mihai Oktavian iz Kovasnca (Rumunija) i otac protosindjel Stefan Lupšić iz Banata (Srbija). U nastavku otac protojerej Bojan je održao propoved posle čega je održan kulturno-umetnički program u kome je učestvovalo više rumunskih grupa, iz Srbije, Rumunije i Bugarske. Pored nekoliko stotina Rumuna (takozvanih Vlaha) iz kraja, ovoj manifestaciji su prisustvovali i lideri Rumuna/Vlaha iz Srbije kao i predstavnici Ambasade Rumunije iz Beograda.





Apel za pomoć

Draga braćo i sestre u Hristu i blagonaklonjeni ljudi,

Pored prve rumunske (vlaške) crkvice u Malajnici – Timočka Dolina – Srbija, u kojoj se služi na rumunskom (vlaškom) jeziku, maternjem jeziku Rumuna (Vlaha) iz Timoka, prvi put posle skoro 200 godina, počeli smo sa izgradnjom konaka koji je neophodan zarad funkcionisanja ove crkve.

Prošle godine su započeti i završeni radovi na temelju.

Ove godine bi trebali da nastavimo sa radovima ali imamo problem sa finansijama.

Ovim (apelom) molimo sve blagonaklonjene ljude iz celog sveta da nas podrže i da nam pomognu (ko koliko može), da bi mogli da nastavimo sa radovima na ovom konaku koji će sa Božiijom voljom i blagoslovom naše Patrijaršije, Rumunske Pravoslavne Patrijaršije biti transformisan u manastir.

Instrukcije sa računom naše parohije su sledeće:

INSTRUKCIJE ZA USMERAVANJE – PRILIV U EUR

STANDARD SETTLEMENT INSTRUCTIONS IN EUR

KORESPONDENTNA BANKA / CORRESPONDENT BANK:

SWIFT ADRESA / SWIFT: COBADEFFXXX

COMMERZBANK AG FRANKFURT

BANKA KORISNIKA / BENEFICIARY’S BANK:

SWIFT ADRESA / SWIFT :JUBARSBGXXX

ALPHA BANK SRBIJA A.D

KORISNIK / BENEFICIARY:

NAZIV I ADRESA / NAME AND ADDRESS:RUMUNSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA

MALAJNICA BB

19303 ŠTUBIK

ACCOUNT:180713121003237333

IBAN:RS35180713121003237333

Bog vas blagoslovio !

Profesori iz Rumunije u Timočkoj Dolini

Dana 8. juna, 128 profesora geografije iz cele Rumunije posetilo je malajničku crkvu. ” Veoma ste nas obradovali vašom današnjom posetom jer ste njome pokazali da mi timočki Rumuni –takozvani, od slovenskih naroda, Vlasi– nismo ostavljeni od strane naše braće iz Rumunije” rekao je sveštenik Bojan Aleksandrović, paroh ove crkve i protojerej Priobalne Dakije. Posle reči dobrodošlice, profesori su ušli u crkvu gde su se poklonili Pokrovu sa moštiju svete majke Paraskeve – Petke, koji je ova sveta crkva dobila kao dar iz ruku istinskog duhovnog Oca svih Rumuna/Vlaha iz celog sveta, Preblaženog Oca Daniela, Patrijarha Rumunske Pravoslavne Crkve.


Zavetina rumunske parohije iz Dušanovca – Timok

Dana 25. maja (trećeg dana Duhova) proslavljena je zavetina sela Dušanovca iz Timočke Doline. Prelepu službu Blagodarenja su služili Preosvećeni Otac Dr. DANIIL, Episkop Rumuna/Vlaha iz Srbije, Preosvećeni Otac LUKIAN, Episkop Karansebeša, Preosvećeni Otac NIKODIM, Episkop Severina i Strehaie, otac Bojan Aleksandrović, protojerej Priobalne Dakije i paroh odnosne parohije zajedno sa saborom sveštenika i djakona iz Srpskog Banata i Rumunije. Na bogosluženju je pevao hor rumunske pravoslavne parohije iz Foienea “VASKRSENJE” na celu sa ocem Nikolajem.

Posle duhovne strane usledio je jedan kulturni program sa folklorom, pesmom i igrom iz kraja.

POZIV NA RUMUNSKO JEDINSTVO I DOSTOJANSTVO

Na početku 2010. godine, proglašene od Svetod Sinoda za jubilarnu godinu pravoslavnog ispovedanja vere i rumunske autokefalije u Rumunskoj Patrijaršiji, a u kontekstu 125. godišnjice otkad je Rumunska Pravoslavna Crkva postala autokefalna i 85 godina od njenog uzdizaja u rang Patrijaršije, jerarsi Svetog Sinoda upućuju duševni apel svim rumunskim sveštenicima i mirjanima koji su van granica zemlje, a koji se nalaze –bez blagoslova—u drugim sestrinskim Pravoslavnim Crkvama ili u nekanonskim crkvenim strukturama, da se vrate u neposrednu zajednicu sa matičnom Crkvom, to jest pod kanosku nadležnost Svetog Sinoda Rumunske Pravoslavne Crkve.

Ispunjenje ovog desiderata predstavlja ispunjenje odredbi Statuta za organizovanje i delovanje Rumunske Pravoslavne Crkve, koji ističe činjenicu da je Rumunska Pravoslavna Crkva, crkva rumunskog naroda i obuhvata pravoslavne hrišćane u zemlji i rumunske pravoslavne hiršćane van granica zemlje (čl. 5), dok je svešteničko, kanonsko i pastoralno organizovanje rumunskih pravoslavnih vernika obezbedjeno od Svetog Sinoda Rumunske Pravoslavne Crkve (čl. 8 ). Ovaj princip je u punom skladu sa odlukom svepravoslavne predsinodske konferencije u Šambeziju – Švajcarskoj (6-13 juna 2009), koja odredjuje da svaka autokefalna Crkva ima pravo da duhovno rukovodi svoju dijasporu.

Spomenute statutarne odredbe izražavaju dužnost Rumunske Pravoslavne Crkve i počivaju na 16. kanonu Prvog Vaseljenskog Sinoda (325. godine N.E.), koji potvrdjuje princip da jednoj eprahiji nije dozvoljeno da primi pod svoju nadležnost pravoslavne sveštenike i laike, bez blagoslova Crkve (ili eparhije) kojoj ovi pripadaju.

U tom smislu, takodje napominjemo činjenicu da je proces povratka pravoslavnih sveštenika i laika raznih narodnosti matičnoj Crkvi (na primer Ruskoj Patrijaršiji i Srpskoj Patrijaršiji) već počeo pre nekog vremena i da je pokazao da je, kroz Pravoslavnu etničku medjusobnu odgovornost i solidarnost, moguće da se prevazidju istorijske okolnosti razdora, motivisane u prošlosti po političkim kriterijumima.

U današnje vreme, 20 godina posle pada Komunističkih režima u Istočnoj Evropi, kada je Rumunija članica Evropske Unije i NATO-a i pod prilikama u kojima Rumunska Pravoslavna Crkva razvija veoma dobru misiju van granica zemlje ponovnim organizovanjem i osnivanjem brojnih eprahija u celom svetu, mišljenja smo da vise nema opravdavajućih razloga da se odbija poziv Svetog Sinoda Rumunske Pravoslavne Crkve za rumunsko pravoslavno jedinstvo i zajednicu.

Verujemo da ce ovo drzanje Rumunskog Pravoslavnog preporoda i pomirenja svuda očvrsnuti i pojačati misionarsko-pastoralni, društveno-dobrotvorni i kulturalno-prosvetni rad Rumunske Pravoslavne Crkve, istovremeno učvršćujući rumunsko pravoslavno dostojanstvo, oslobadjanjem pojedinih pravoslavnih Rumuna od kompleksa „tražitelja kanonskih senki” medju tudjincima.

Žao nam je što su se zbog raznih motiva, neki od naše rumunske pravoslavne braće okrenuli drugim pravoslavnim jurisdikcijama, za vreme komunizma, medjutim ono što je bilo oprostivo u prošlosti postalo je neopravdivo i čak žalosno u sadasnjosti, to jest, otudjenje Rumuna jednih od drugih, do njihovog verskog raskola.

U uverenju da će naš poziv na rumunsko pravoslavno jedinstvo i dostojanstvo biti prihvaćen radosno i odgovorno, kao želja za bratskom zajednicom i saradnjom, poveravamo vam posebno poštovanje i očinski blagoslov.

PREDSEDNIK SVETOG SINODA RUMUNSKE PRAVOSLAVNE CRKVE

† D A N I E L

Arhiepiskop Bukurešta

Mitropolit Muntenije i Dobrudže, administrator trona Kesarije Kapadokijske i Patrijarh Rumunske Pravoslavne Crkve

zajedno sa svim članovima Svetog Sinoda

125 godina autokefalnosti Ungro-Vlaške Mitropolije i 85 godina Patriarhata Rumunske Pravoslavne Crkve

2010. godina je godina u kojoj Rumunska Pravoslavna Crkva obeležava 125 godina autokefalnosti i 85 godina od kada je bila uzdignuta i priznata kao Patrijaršija. Dana 25. aprila 1885. godine bila je priznata autokefalija Rumunske Pravoslavne Crkve. 4. februara 1925. godine Odlukom Svetog Sinoda Rumunska Pravoslavna Crkva je bila uzdignuta u rang Patrijaršije a Arhiepiskop i Mitropolit Ungro-Vlaške MIRON postao je Primat Rumunije i PATRIJARH Rumunske autokefalne pravoslavne Crkva.


Izabran je novi Patrijarh Srpske Pravoslavne Crkve

Danas u 14:20 časova zvona beogradske saborne crkve objavila su izbor novog patrijarha Srpske Pravoslavne Crkve. Za 45. patrijarha Srpske Pravoslavne Crkve bio je izabran Preosvećeni Otac Irinej, Episkop niški, Episkop grada u kome je rodjen Sv. Car Konstantin.

Novoizabrani Patrijarh je rekao da je njegov izbor bio volja Božija i Svetog Arhijerejskog Sabora.

Preosvećeni Irinej je rodjen u selu Vidova pored Čačka 1930. godine. Posle gimnazije završio je Bogosloviju u Prizrenu a posle toga teološki fakultet u Beogradu i Atini.

Bio je zamonašen 1959. godine od strane Patrijarha Germana u manastiru Rakovica a 27. oktobra 1959. bio je rukopoložen u čin jeromonaha. Bio je profesor i direktor više bogoslovskih škola. Godine 1974. bio je izabran za vikarnog patrijaršijskog episkopa a 1975. za episkopa niškog.

←Older